🔬🌟 Radujemo se što smo imali priliku razgovarati sa M.Sc., Ph.D. Andrej A. Gajić u našem trećem BH akademskom intervjuu! 🎓
On je međunarodno je nagrađivani naučnik, istaknuti predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i autor dokumentarnih emisija.
Kao doktrorat veterinarskih nauka, sa magistratom iz biologije i konzervacije, radi na razumijevanju stepena preživljavanja i bazične biologije ajkula i raža. Kao rukovodilac studija, predvodio je 21. međunarodnim projektom.
Mentorisao je i ko-mentorisao nekoliko magistarskih i diplomkih teza pri Ghent University, Marche Polytechnic University, Université d’Angers i drugim.
Autor je više od 79 naučnih publikacija, od čega 41 rada u recenziranom časopisu.
Trenutno je član Uredničkog Odbora časopisa @Aquatic Conservation (Q1, Wiley) i recenzent u vodećim časopisima poput PloS One, Fish Biology i drugih.
Zbog naučnih doprinosa proglašen je Ambasadorom Barcelonske Konvencije (UNEP MAP), dobitnik je Posebnog priznanja vlade za izvanredan naučni doprinos, EC Leadership nagrade od strane National Geographic, Man of the Year i nekoliko drugih. Kao pozvani predavač, govorio je na brojnim događajim u Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Africi.
Radio je kao voditelj studija i eskpertni recenzen za National Geographic i Dicovery Channel.
O njegovom radu izvještava više od 300 medija i preko 70 država svijeta.
Trenutno rukovodi sa nekoliko međunarodnih studijskih programa u Mediteranskom moru i Indijskom okreanu.
Ovom prilikom se zahvaljujemo našem sagovorniku na saradnji i što nam je na pitanja odgovorio za nas dalekog Lombok Timu, a u nastavku možete pročitati o čemu smo razgovarali.
1. Vaša istraživanja su trenutno fokusirana na rijetke i ugrožene vrste morskih pasa i raža u Jadranskom moru. Koje mjere je potrebno preduzeti kako bi se unaprijedilo stanje ovih vrsta?
Kako bismo istinski unaprijedili stanje rijetkih i ugroženih vrsta ajkula i raža u Jadranskom moru, ključno je sinhronizovano djelovanje u izmjeni i/ili izradi politika, značajnom unapređenju monitoringa i istraživanja, te aktivnom radu sa lokalnom zajednicom (posebice ribarima). Uspostavljanje pravnih okvira i politika koje reguliraju ribolov, pružaju direktnu zaštitu vrstama i smanjuju zagađenje – ključno je za očuvanje. Za mnoge vrste, posebice one visoko migratorne, neophodna je sinergija na međunarodnom nivou. Pored toga, edukacija ribara i lokalnih zajednica o održivim praksama i važnosti očuvanja može značajno doprineti njihovoj zaštiti – što se jasno vidi kroz naš rad u Albaniji. Kako bi izradili vrsno-specifične i efektivne mjere za dugoročnu zaštitu neophodni su nam tačni i precizni podaci o vrstama, njihovim ključnim staništima i trenutnom stanju populacija. Nažalost, pojedini dostupni podaci vezani za neke od ključnih vrsta ni približno ne oslikavaju stvarno stanje njihovih populacija. Stoga, neophodno je značajno unapređenje monitoringa i naučnih istraživanaja ove skupine. Posebno je važno i da razumijemo efektivnost pojedinih mjera, kao što je razumijevnje preživljavanja nekon puštanja – što je posebice značajno za prilov (slučajno ulovljene neželjene vrste, koje se odbacuju nakon ulova), u koji spada značajan broj krajnje ugroženih ajkula i raža.
2. Sa 17 godina ste započeli Sharklab kao organizaciju koja će istraživati morske pse i raže. Možete li uporediti početke i trenutno stanje Sharklaba te izdvojiti ključne događaje koji su omogućili da Sharklab postane ono što je danas?
Kada sam 17 godina započeo Sharklab, bila je to vrlo skromna inicijativa sa osnovnim ciljem da damo skromni doprinos razumijevanju i zaštiti ajkula i raža. Kada pogledam nazad, vjerujem da bi se mogla snimiti dva kvalitetna blockbuster-a o našem početku i putu koji smo prošli. Svakako ono što zaista nisam mogao ni zamisliti jeste da ćemo biti među liderima u našem dijelu planete – čemu svjedoči kvalitet naših publikacija, realizirani projekti i osvojena priznanja. Danas, većinu programa realizujemo direktno sa vodećim institucijam u svijetu koje se bave naučnim i naučno-popularnim radom, poput National Geographic, UNEP, Explorers club, Discovery Channel, te brojnim vodećim univerzitetima.
Ono što bih lično izdvojio kao ključne događaje u našem razvoju svakako jeste rad na Zajedničkoj Ribolovnoj politici EU iz davne 2009. godine, finansiranje studija i projekata (23 u proteklih sedam godina) većinski od strane najprestižnijih I najkonkurentnijih fondacija današnjice, te radovi koje smo publicirali u vodećim naučnim časopisima.
3. Dosad ste bili autor više od 70 naučnih publikacija te ste sarađivali s brojnim svjetskim institucijama i naučnicima/cama. Koje vještine biste preporučili da usavršavaju osobe koje tek ulaze u svijet istraživanja , a koje bi željele ostvariti uspjeh na Vašem nivou?
Osobama koje tek ulaze u svijet istraživanja, preporučio bih da prije svega imaju vjere, te da ne odustaju. Uspjeh u nauci nije ništa drugo nego rezultat dosljednosti i upornosti, čak i kada se prepreke čine nepremostivima — a često će se u početku (ali nerijetko i kroz čitavu karijeru) upravo tako činiti. Svaki izazov je prilika za rast i učenje, i važno je zapamtiti da su neuspjesi sastavni dio procesa. Upravo oni vode ka najvažnijim otkrićima i napretku. Ključ je u tome da se, bez obzira na poteškoće, nastavi raditi s istom posvećenošću i strašću, jer nauka zahtijeva marljivost i mnoogo strpljenja.
Naravno, krajnje značajno je I razvijati analitičko razmišljanje i sposobnost rješavanja problema. Komunikacijske vještine su od suštinske važnosti, kako za pisanje kvalitetnih radova, tako i za izradu projekata. Takođe, sposobnost timskog rada i saradnje s različitim disciplinama može značajno unaprijediti istraživačke projekte I donijeti inovativnost I unikatnost vašem radu.
4. Da li možete izdvojiti neka otkrića koja su Vas fascinirala ili iznenadila tokom svoje karijere?
Tokom svoje karijere, svako otriće me zaista posebno fasciniralo. Ipak, rado ću izdvojit nekoliko novijih. Svojim sistematskim istraživanjima otkrili smo populaciju i kotilište vrste koja u ovom vijeku nije bila nikako bilježena u našoj regiji, što smo objavili u Animal Conservation (Wiley) I Journal of Fish Biology (Wiley). Također u recentnom radu koji smo kolega i ja objavili u MMS, dali smo uvid u stanje do danas gotovo nepoznate dubinske vrste ajkule u južnom Jadranu. Nadalje, dao sam prve podatke o zdravstvenom stanju i stepenu preživljavanja jedne od najrjeđih naših dubokomorskih ajkula koristeći prvenstveno MRI – što sam objavio u Aquatic Conservation (Wiley). Sa svojim studentima sa Univrziteta u Gentu, tokom mentorisanja dva magistrata otkrio sam prvi slučaj pigmentnog poremećaja kod dubokomorskih ajkula iz porodice prasaca, što je tek 15. zabilježen slučaj u svijetu kod dubinskih vrsta, a isti smo objavili u Journal of Fish Biology (Wiley). Nadalje, prošle godine sam otkrio prvi slučaj u svijetu da je pas modrulj preživio nakon uboda u glavu od strane sabljarke, što sam objavio u Marine Biodiversity (Springer).
5. Kao Ambasador Mediterana, Vi ste direktno uključeni u očuvanje i promociju biodiverziteta u regiji. Kako vidite potencijal BH akademskog imenika da postane alat za edukaciju i širenje svijesti o ekološkim pitanjima, posebno u kontekstu istraživača iz BiH koji se bave sličnim temama?
Kao Ambasador Mediteranskog mora pri Barcelonskoj Konvenciji, smatram da BH akademski imenik ima značajan potencijal da postane alat za edukaciju i širenje svijesti o brojnkm ekološkim pitanjima. Kroz saradnju s istraživačima i institucijama u BiH, imenik može poslužiti kao platforma za dijeljenje znanja, resursa i istraživačkih rezultata. Također, može promovirati projekte koji se bave očuvanjem biodiverziteta i pružiti podršku mladim istraživačima u njihovom razvoju. Uključivanjem lokalnih zajednica u edukativne programe, možemo povećati svijest o važnosti očuvanja prirode i podstaći aktivno učešće u zaštiti životne sredine.
