Uskoro zatvaramo prijave za STEM Youth Camp 2022 tako da je vrijeme da predstavimo ovogodišnje predavače:
Profesor Mahir Hadžić šalje nam svoju karijernu priču iz Londona, poziva vas da se prijavite na SYC 2022 (na link) i budete u prilici da poslušate njegovo predavanje.
“Ja sam redovni professor matematike na Univerzitetskom Koledzu u Londonu (University College London) i glavne komponente mog zanimanja su istrazivacki rad, nastava te mentorisanje dokotoranata i postdoktoranata. Moja interesovanja su na presjeku matematike i fizike, i mogu se najlakse opisati kao upotreba rigoroznih matematickih metoda sa ciljem boljeg opisa fizikalnih fenomena. Neka od najuzbudljivijih i najljepsih matematickih pitanja motivirana su procesima u prirodi. Primjerice, rigorozna analiza matematike fluida vodi ka jednom od najvaznijih problema u modernoj nauci –kako opisati turbulenciju i raznorazne singularne fenomene poput implozije ili formiranja sokova? Posljednih nekoliko godina se intenzivno bavim opisom kolapsa zvijezda, sto matematicki vodi ka proucavanju tzv. nelinearnih parcijalnih diferencijalnih jednacina. To je skup problema u kojoj se susrecu teorija gravitacije (Newton-ova ili Einstein-ova) s teorijom fluida koja ima svoje zacteke jos u 18. vijeku i slavnim radovima Leonarda Eulera.
Ono sto me ponajvise zanima u svim mojim radovima su veze I interakcija izmedju razlicitih oblasti matematike i sire. Formalno, bavim se tzv. matematickom analizom, ali problemi na kojima radim podrazumjevaju intuiciju I poznavanje geometrije (kao sto je recimo Einsteinova teorija relativnosti), matematicke fizike, astrofizike itd. Takav sraz i kombinacija ideja su jako uzbudljiv aspekt mog naucnog rada i cesto daju temelj za matematicki opis prirodnih fenomena oko nas. Metode koje koristim su takodjer korisne za citav niz drugih primjena – recimo u biologiji (kretanje stanica, kolektivno kretanje) ili nauci materijala (metamaterials itd.).
Istrazivacki rad zahtjeva predanost i dobre radne navike. Moze biti jako specijaliziran ili multidisciplinaran, to zavisi od oblasti i vasih interesovanja. Dodiplomski studij matematike je jedan od najpopularnijih na nasem univerzitetu jer je jako fleksibilan. Tipican student moze birati izmedju karijere u finansijskom sektoru, IT-u, drzavnim
sluzbama, ili obrazovanju. Sto se tice akademske karijere – kao i sa svakim pozivom, preporucio bih da dobro razmislite prije nego se odlucite za karijeru na univerzitetu. Ja volim svoj poziv i uzivam razmisljajuci dugo (nekada godinama) o nekom izazovnom problemu – najcesce zato su pitanja kojima se bavim fundamentalne prirode, ali nekim ljudima takva dinamika jednostavno ne odgovara i mozda preferiraju istrazivacki rad koji je uparen s industrijskim primjenama (primjerice veza izmedju Machine Learning i IT sektora).
Neovisno od vrste istrazivanja, istrazivaci su dio vece naucne zajednice, koja je uvijek jako raznolika i internacionalna. Zbog toga ceso putujem, drzim seminare ili predajem na konferencijama i ono najvaznije – radim s kolegama slicnih interesovanja na internacionalnom nivou. To je vazan i jako dinamican aspekt moje radne svakodnevnice – nauka nema barijera u tom smislu.Pored istrazivanja, drzim redovno predavanja i mentorisem studente, sto je naravno vazan i ispunjujuci dio mog profesionalnoig zivota.
Zavrsio sam Gimnaziju Mesa Selimovic u Tuzli i poslije toga upisao studij matematike u Becu. Odabir fakulteta je bio jako prirodan jer sam znao jos od vremena osnovne skole da zelim biti matematicar. Moja interesovanja su uveliko bila uvjetovana mojim ucestvovanjem na matematickim takmicenjima, sto je olaksalo odluku o univerzitetskom obrazovanju. Odlazak u Bec je u izvjesnom smislu bio dobar kompromis izmedju studija na kvalitetnom univerzitetu i geografske blizine Bosni. Naravno, moje razumijevanje “kvalitetnong” obrazovanja u to vrijeme je bilo ograniceno, ali je neosporno da je ta oduka imala
dalekosezne posljedice na ostatak moje karijere. Jos dok sam bio u srednjoj skoli razmisljao sam o direktnom odlasku u SAD na dodiplomski studij, medjutim aplikacijski proces mi je djelovao prekomplikovan – danas, na srecu, ucenici imaju puno vise resursa na rapsoloaganju i lakse je dobiti kompetentne savjete o procesu apliciranja na strane univerzitete.
Pri zavrsetku magistarskog studija u Austriji odlucio sam da bih zelio nastaviti postdiplomski studij u SAD-u na Univerzitetu Brown (Brown University). Glavni razlog je bio prestiz i kvalitet tog univerziteta u mojoj naucnoj oblasti, a sve to bilo je bazirano na savjetima koje sam dobio od mog mentora za magistarski rad. U tom momentu sam bio puno pripremljeniji za aplikacijski process u poredjenju sa srednjom skolom. Odlucujuci faktori za prijem na prestizne univerzitete su svakako bila pisma preporuke od profesora sa dodiploskog studija te dobre ocjene. Savjetovao bih svima koje zanima doktroski studij da rano tokom dodiplomskog studija pocnu razmisljati o potencijalnim referencama i eventualnim temama za dodiplomski (ili magistarski) rad, jer ce to igrati veliku ulogu prilikom daljnih aplikacija.
Sam doktorski studij iz matematike na Brown-u se ne razlikuje od tipicnog takvog programa u SAD-u: ako budete primljeni, mozete ocekivati punu stipendiju u trajanju od pet godina – sto je i tipicna duzina doktorskog studija u SAD-u.
Ako studirate u BiH, a zelite otici na prestizan doktorski studij u inostranstvu, uz marljiv rad I ucenje, dobra je ideja stupiti u kontakt s profesorima u inostranstvu s kojima recimo mozete odraditi neki ljetni projekt. Takvi programi postoje, ali ono sto je vazno – to moze dati dodatnu dimenziju vasem CV-u, a i mogucnost da dobijete jos jedno pismo preporuke za daljnje aplikacije.”
