On je za Klix.ba objasnio kako je od sarajevskog univerziteta stigao do najprestižnijeg istraživačkog centra za elementarnu fiziku na svijetu. Ovom Gačaninu rođenom u trebinjskoj bolnici prije 30 godina, kako se često predstavlja, nemila ratna dešavanja obilježila su rano djetinjstvo. Naime, Admir Greljo je zajedno s porodicom bio protjeran u Mostar 90-ih godina u kojem je završio osnovnu školu. Upravo iz srca Hercegovine i kreće njegova životna priča… “Važno je reći da sam skoro cjelokupno temeljno obrazovanje stekao u BiH. Fizika na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu je bila prirodan izbor. Bio sam i još uvijek jesam zaljubljen u tu nauku. Osjećao sam da mi fizika ‘ide’, ali nisam ni mogao sanjati da ću jednog dana raditi rame uz rame s najboljim fizičarima današnjice i u najvećoj laboratoriji svijeta. Međutim, ne mislim da su velike ambicije u ranoj mladosti nužno pozitivne, važno je da radite ono što volite najbolje što možete. Rezultat će doći”, kaže nam Admir Greljo. On govori kako je kasnije dobio priliku usavršavati znanja iz oblasti teorijske fizike elementarnih čestica u tri evropska grada, Ljubljani, gdje je završio doktorat, te postdoktorat u Cirihu i Mainzu. Ističe da je sve to trajalo punih sedam godina ozbiljnog rada i zalaganja, što je u konačnici rezultiralo dvogodišnjom pozicijom na CERN-ovom Odsjeku za teorijsku fiziku. “Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) je najveći svjetski laboratorij za fiziku elementarnih čestica. Dom je Velikom hadronskom sudarivaču (LHC-u) gdje se u sudarima protona pri visokim energijama privremeno kreiraju uvjeti koji su vladali u ranom svemiru. Proučavajući ove sudare pokušavamo dokučiti odgovore na neka od najvećih otvorenih pitanja fizike. Pored akademskog znanja, CERN doprinosi razvoju novih tehnologija. Naprimjer, prva web stranica je nastala prije 30 godina na CERN-u za potrebe distribucije podataka zabilježenih u sudarima čestica”, objašnjava nam šta je u fokusu najveće laboratorije na svijetu kada je riječ o fizici. Greljo nam priča i to kako je sam posao naučnika na CERN-u zanimljiv i dinamičan. Svaki dan je drugačiji, tj. sastoji se od diskusije s kolegama, rada na numeričkim i analitičkim proračunima, pisanja radova, učešća na konferencijama i sl. Naglašava kako CERN posjećuju naučnici iz više od stotinu različitih zemalja svijeta s ciljem razmjene naučnih rezultata i usavršavanja znanja, što mu dodatno daje na značaju. “CERN je javna institucija koju finansiraju porezni obveznici zemalja članica. Stoga, CERN je u potpunosti transparentan te vodi računa o pravilnom informiranju javnosti o svojim aktivnostima. Recimo, od 14. do 15. septembra ove godine CERN organizira Dane otvorenih vrata na kojima će ugostiti preko 80 hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta. Za sve Bosance i Hercegovce koji budu posjećivali ovaj impozantni skup, mogu me pronaći u okviru programa ‘Pitaj teorijskog fizičara’. Tu ću biti”, dodaje ovaj mladi fizičar iz BiH. Kada smo ga pitali imaju li mladi naučnici iz BiH, posebno fizičari, perspektivu u svojoj domovini, on nam odgovara da imaju sve manje prilika za napredovanjem i usavršavanjem u poređenju s vršnjacima iz zemlja Zapadne Evrope i da upravo zato i odlaze vani. “Bez mnogo polemisanja, treba konkretno djelovati na prevazilaženju ovog gorućeg problema. Na tragu potrebe kreiranja prilika iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka, nastala je Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT), kroz koju djelujem zajedno s desetinama izvrsnih mladih istraživača koji su ponikli u BiH. Vizija ANNT-a je BiH kao respektabilna i pristupačna država za bavljenje naukom i tehnologijom, a misija povezivanje naučnika s ciljem unapređenja uvjeta i infrastrukture. Naša asocijacija ovih dana u Konjicu organizira ‘STEM Youth Camp’, petodnevni kamp za 50 učenika srednjih škola iz cijele BiH. Učenici će imati priliku da slušaju predavanja naših članova poput Adnana Mehonića, docenta na University College London, zatim Hamze Merzića, uposlenika Google istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju, te mnogih drugih. Asocijacija će početkom naredne godine u saradnji s CERN-om organizirati prvi bh. CERN-ov program za nastavnike, gdje će 24 mlada profesora fizike imati priliku da posjete laboratorij i uče o nauci koja se ovdje istražuje. Ovim putem bih pozvao sve zainteresirane da prate web stranicu naše asocijacije”, ističe on. Na kraju nam govori kako se u ovom trenutku bavi teorijskom fizikom subatomskih čestica koja istražuje najsitnije gradivne jedinice materije. Dakle, ispituje koje su osnovne čestice, kakve su njihove osobine te kako one međudjeluju. “Teorijski odsjek na CERN-u ima zadatak razumjeti implikacije eksperimentalnih mjerenje u kontekstu fizičkih teorija te predložiti nova mjerenja za verifikaciju istih. Konkretno, projekti na kojima trenutno radim imaju za cilj razumjeti ponašanje Higgsovog bozona na visokim energijama, te razumjeti porijeklo tri generacije elementarnih čestica koje čine materiju”, zaključuje Admir Greljo.
Preuzeto sa klix.ba.
